Vatileaks je veliki problem, ali nisam prestrašen, kazao je papa Franjo novinarima u zrakoplovu na povratku sa svoga prvog međunarodnog putovanja u Rio de Janeiro gdje je sudjelovao na 28. međunarodnim danima mladeži (od 22. do 29. srpnja). Slučaj curenja povjerljivih informacija izvan vatikanskih zidina, nazvan Vatileaks, vjerojatno je bio kap koja je prelila čašu Benediktu XVI. Nakon zaključene istrage, odlučio je napustiti Petrovu stolicu (svoju odluku najavio je 11. veljače, a odstupio je 28. veljače 2013.).
Da je Vatileaks presudan za daljnje odluke pape Franje vidjelo se upravo u papinu zrakoplovu. Franjo je nekoliko dana poslije izbora (13. ožujka 2013.) za 266. rimskog biskupa otišao posjetiti svoga prethodnika Benedikta XVI., koji ga je izvijestio o slučaju Vatileaks.
– Kada sam otišao posjetiti Benedikta XVI. u Castelgandolfo, vidio sam na stoliću omotnicu. Benedikt XVI. mi je kazao kako su u sefu pohranjena sva svjedočenja osoba koja su prikupila trojica kardinala (Julian Herranz, Jozef Tomko i Salvatore De Giorgi, op.a.) o slučaju Vatileaks, dok su u omotnici bili zaključci i rezime. Benedikt XVI. znao je sve napamet. Riječ je o velikom problemu, ali nisam prestrašen! – kazao je Franjo.
Unutarvatikanske intrige, koje su procurile u javnost, kao i sumnjivi poslovi u vatikanskoj banci, IOR, navele su Benedikta XVI. na ostavku. Vjerojatno će se povjesničari u budućnosti baviti slučajem, vjerojatno će biti napisano još stotine knjiga, a na razvoj situacije u Vatikanu umnogome će utjecati odluke pape Franje. Jer, Benedikt XVI. nije podnio ostavku zato što mu je to Bog rekao, kako je napisala katolička novinska agencija Zenit, već zato da omogući raščišćavanje stanja.
To da papa Ratzinger nije odstupio nakon mističnog iskustva potvrdio je njegov prijašnji i sadašnji osobni tajnik mons. Georg Gänswein. \"Nije ništa točnoga od onoga što je napisano u onome članku\", izjavio je mons. Georg Gänswein, a ako netko zna kako su tekla zbivanja, onda je to zasigurno on, koji je uvijek bio uz Benedikta XVI. i koji je razotkrio da je papin osobni sobar Paolo Gabriele odnosio povjerljive dokumente novinaru Gianluigiju Nuzziju koji je zatim preslike tih dokumenata objavio u knjizi \"Njegova Svetost\".
Nije samo curenje informacija presudilo da se Benedikt XVI. povuče već možda još više nelegalne financijske transakcije vatikanske banke. Dok se na neki način curenje zaustavilo hvatanjem i osudom jadnog batlera Gabrielea, vatikansku banku bilo je teže prodrmati. Benedikt XVI. preuzeo je na sebe svu odgovornost Crkve. \"Odlazim za dobro Crkve\", obznanio je Benedikt XVI. 11. veljače najavljujući kako 28. veljače uvečer prestaje njegov pontifikat. A unutar Crkve, prema rezultatima istrage kardinalske tročlane komisije koju je osnovao za razotkrivanje razloga curenja informacija izvan vatikanskih zidina, postoje oni koji \"unakazuju njezino lice\", kako je rekao Benedikt XVI. na Pepelnicu.
Osim unutarnje borbe za vlast i novac, pretpostavlja se da postoji i \"gay lobi\" (na što će se u zrakoplovu osvrnuti i Franjo), piše list Repubblica u tekstu na prvoj stranici pod naslovom: \"Seks i karijera, ucjene u Vatikanu u pozadini odustajanja Benedikta XVI.\". Govori se o stanju u Vatikanu koje su istraživala trojica kardinala: Jozef Tomko (89), Julian Herranz (83) i Salvatore de Giorgi (83). Oni su 17. prosinca 2012. predali Benediktu XVI. dosje od 300 stranica. Taj dosje se, kako je kazao papa Franjo, nalazi u sefu. Benedikt XVI. je u govorima jasno naznačio stanje, ali se njegove poruke nisu tada shvaćale, nije ih se moglo povezati s detaljima.
Kada je 11. listopada 2012., na dan na koji se Crkva sjeća pape Ivana XXIII., koji je prije 50 godina otvorio Drugi vatikanski koncil, Benedikt XVI. kazao je kako prije pola stoljeća nije bilo razdora. Drugi vatikanski koncil \"održan je u vremenu kada nije bilo posebnih vjerskih zastranjivanja koje je valjalo ispraviti ili osuditi, ni nekih doktrinarnih ili stegovnih pitanja koja je valjalo pojasniti\", rekao je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 10. listopada 2012.
\'Kurija je malo pala\'
Tada se njegove riječi nisu povezivale s onim što se događalo, a samo nekoliko dana prije razgovarao je s predsjednikom tročlane kardinalske komisije, Julianom Herranzom, Španjolcem u Opus Dei.
Ostavku Benedikta XVI. komentirao je i kardinal De Giorgi, član istražne komisije, kazavši kako je to bio \"potez snage, a ne slabosti. Učinio je to za dobro Crkve. Time je dao snažan znak svima koji se na dužnostima upravljanja ili vlasti smatraju nezamjenjivima. Crkvu čine ljudi. Papa je vidio probleme i s njima se sučelio inicijativom koja je koliko bez premca toliko dalekovidna\".
Oko 300 stranica dokumenata, dva toma, naslijedio je, dakle, novi papa koji je u Rim stigao s kraja svijeta, iz Argentine. U njima se, navodno, upozorava na kršenja šeste i sedme od 10 zapovijedi, odnosno na blud i krađu. Prethodno se govorilo o korupcijama, pa čak i napuhavanju troškova za postavljanje jaslica na Trgu sv. Petra itd., ali sada se počelo govoriti kako su \"neki visoki svećenici pod vanjskim utjecajem i povezani s laicima i njihovim mondenim životom\". Spominju se mjesta susreta, odnosno vile izvan Rima, jedan centar za estetiku itd., ali i \"unutar vatikanskih soba\". Na općoj audijenciji 13. veljače 2013. Benedikt XVI. kazao je kako \"unutarcrkvene podjele unakazuju lice Crkve\" i pozvao je \"na prekid rivalstava, na prestanak instrumentaliziranja i korištenja Boga za vlastite interese, za vlastitu slavu i vlastiti uspjeh\". Prelat Nunzio Scarano (61), donedavni šef kontrole Uprave baštine Svete Stolice, uhićen je 28. lipnja 2013. pod sumnjom da je prao novac kroz vatikansku banku.
Glede njegova uhićenja, papa Franjo je novinarima u zrakoplovu kazao: \"Taj je monsinjor u zatvoru. Sigurno nije u zatvoru jer je poput blažene Imelde! Mislim da je kurija malo pala u odnosu na razinu koju je imala prije, kada su u njoj bile stare vjerne kurijalne osobe koje su radile svoj posao. Potrebne su nam takve osobe. Ima li otpora tim promjenama? Još ih nismo vidjeli. Točno je da još puno toga nisam učinio, ali sam naišao na pomoć, na vjerne ljude. Meni se sviđaju ljudi koji mi kažu: \'Ne slažem se.\' To su vjerni suradnici. Ima i onih koji pred tobom kažu kako je \'sve dobro\', a onda, čim izađu iz sobe, govore suprotno. Na takve još nisam naišao.\" To su, dakle, prvi Franjini dojmovi o stanju duha u kuriji. U vatikanskoj banci već su provedene smjene. Ernst von Freyberg, predsjednik IOR-a (Istituto per le Opere di Religione), kako se naziva vatikanska banka, preuzeo je i dužnost glavnog direktora banke Paola Ciprianija, koji je 3. srpnja 2013. uvečer podnio ostavku zajedno sa zamjenikom Massimom Tullijem.
Ernstu von Freybergu pomagat će Rolando Marranci kao zamjenik direktora i Antonio Montaresi kao Chief Risk Officer, priopćio je Ured za tisak Svete Stolice. Premda je Ernst von Freyberg, kojega je na položaj postavio Benedikt XVI. dan prije napuštanja Vatikana, izjavio kako dobro surađuje s Ciprianijem, očito ta suradnja nije bila učinkovita. Tako s vrha vatikanske banke odlaze ljudi povezani s državnim tajnikom kardinalom Tarcisijem Bertoneom. Posebna komisija za IOR, koju je 26. lipnja utemeljio papa Franjo, obaviještena je o smjeni na vrhu vatikanske banke. Predsjednik te komisije je kardinal Raffaele Farina, a njezini članovi su kardinal Jean-Louis Pierre Tauran, monsinjor Juan Ignacio Arrieta Ochoa de Chinchetru, monsinjor Peter Bryan Wells i američka profesorica Mary Ann Glendon. Rolando Marranci, novi čovjek IOR-a, bio je operativni direktor pri talijanskoj banci u Londonu, a Antonio Montaresi glavni direktor rizika u američkim bankama.
– Zadovoljan sam imenovanjima Rolanda Marrancija i Antonija Montaresija jer su oni izvrsni profesionalci – izjavio je Ernst von Freyberg i dodao kako je IOR od 2010. radio na tome da se banka prilagodi međunarodnim standardima borbe protiv pranja novca. No, očito dosadašnjim prilagođavanjem IOR-a međunarodnim standardima, kako bi ušao na \"bijelu listu\" Moneyvala, papa Franjo nije zadovoljan. Potrebno je poštovati međunarodne standarde za suzbijanje pranja novca.
Računi nisu bili bistri
Takav postupak od vatikanske banke zatražili su ljudi iz Moneyvala u Strasbourgu za njezino uvrštavanje na \"bijelu listu\" banaka. Podsjetimo kako je u lipnju 2012. godine brutalno otjeran predsjednik IOR-a Ettore Gotti Tedeschi koji se nije slagao s kardinalom Bertoneom. Nekoliko tjedana nakon odlaska Gottija Tedeschija, sada već bivši direktor IOR-a Cipriani pozvao je novinare akreditirane pri Svetoj Stolici u posjet vatikanskoj banci – bio je to svojevrsni \"open day\" – kako bi pokazao da se skida veo tajne. Okupilo se pedesetak novinara.
Cipriani im je tada kazao da su usluge koje nudi IOR \"temeljene na etičkim načelima Katoličke crkve\", da od 1996. postoji informatički sustav \"koji ne dopušta zamagljene operacije\" te da u vatikansku banku \"ne može ući ni izaći nijedan euro ako mu se ne zna podrijetlo\".
Godinu dana nakon tih izjava Cipriani, koji je s položaja zamjenika direktora Lelija Scalettija, koji je kao osamdesetgodišnjak otišao u mirovinu 2007., postao glavnim direktorom, morao je podnijeti ostavku jer očito računi nisu bili baš čisti. Cipriani i Tulli, ali i tadašnji predsjednik Gotti, bili su prije dvije godine pod istragom rimskog tužiteljstva zbog anonimnog prebacivanja 23 milijuna eura iz vatikanske banke u banku JP Morgan u Frankfurtu (20 milijuna eura), preko talijanske banke Credito artigiano, i u talijansku banku Banca del Fucino (3 milijuna eura). Novac je tada bio zaplijenjen. Istraga još nije završena, ali novac više nije pod zapljenom nakon što je papa Benedikt XVI. najavio uvođenje normi za suzbijanje pranja novca.
Ostavka dvojice glavnih dužnosnika vatikanske banke, koji su prije godinu dana govorili kako je uvedena transparentnost, pokazuje kako ima još dosta mračnih kutova unutar vatikanskih zidina. Njihov odlazak još je jedan korak prema obnovi vatikanskog djelovanja koju je najavio papa Franjo. Ujedno je to jasan znak kako je obnova stvarna, a ne samo deklarativna. Upravo smjenama na vrhu vatikanske banke daje se jasan znak kuriji. Jer i tu vrijedi pravilo kako treba pratiti tijek novca kako bi se otkrilo tko, što i kako pere.
>> Papa Franjo uskliknuo: Nikad više rata!
